Što nas je Ajnštajn naučio o biznisu i marketingu?
Kada je Albert Ajnštajn drugu godinu zaredom svojim studentima dao isti test, njegov asistent ga je upozorio da su pitanja potpuno ista kao prošle godine i da to može značajno olakšati studentima posao.
„Da u pravu ste“ – rekao je Ajnštajn.
„Pitanja su ista, ali su se odgovori promijenili!“
Svakako da je Ajnštajn mislio na pitanja iz svoje naučne oblasti, njegova teorija relativiteta je vjerovatno najpoznatija teorija u fizici, međutim ne možemo a da ne primijetimo koliko je ovaj odgovor na pitanje asistenta aktuelan dan danas i apsolutno primjenljiv na sve ono što se dešava ne samo u marketingu i biznisu, nego uopšte.
Nema više apsolutnih tvrdnji i postulata, svijet se mijenja brže nego ikad i zaista ono što je bilo apsolutna istina prošlog maja, ovog može da bude potpuno pogrešno.
Vratimo se recimo na kraj 2006. godine. Kada biste postavili pitanje:
Koji je najbolji mobilni telefon na svijetu? Ili Koji je najbolji i najpoznatiji brend mobilnih telfona na svijetu?
Dobili biste isti odgovor, naravno NOKIA pa kakvo je to pitanje. NOKIA je u tom trenutkune prikosnoveni lider na tržištu mobilnih telefona sa preko 50.8 % tržišnog udijela (izvor: statista.com) i vrlo vjerovatno je velika većina nas mislila da će takva situacija ostati godinama i da je vjerovatnije da recimo Trump prostane predsjednik Amerike (kakav plot twist zar ne?) nego da NOKIA izgubi lidersku ulogu i kroz par godina bankrotira.
A onda 9. januara 2007. godine. BUM, meteor pada na Zemlju, i briše populaciju tehnoloških dinosaurusa.
Stiv Džobs predstavlja potpuno novi, revolucionarni, pametni telefon nazvan iPhone i zauvijek mijenja ne samo telefonsku industriju nego mijenja SVIJET. Počinje era pametnih telefona, više nam ne treba uređaj za slušanje muzike, fotoaparat, papirne mape, računar, sve to je stalo u jedan obični mobilni telefon.
Kao što vidimo u decembru 2006. na ista dva gore pomenuta pitanja važili su jedni odgovori, u decembru 2007. važili su potpuno drugi.
'Ajde da ne idemo tako „daleko“, osvrnimo se na trenutno aktuelnu krizu uzrokovanu Korona virusom i kako je to uticalo na naša „regionalna“ tržišta. Prije krize imali smo puno polemika oko toga što je najbitnije za konkurentnost maloprodajnog lanca na tržištu. Bilo je tu raznih odogovora: najveći i najopremjeniji objekti, najširi asortiman, najbolje nabavne ili proizvodne cijene, najbolja lokacija, najšira mreža objekata itd.
Ako bi se neko recimo dotakao Online kupovine, bilo je dosta komentara tipa: to se ne isplati, to još nije došlo kod nas, nemamo mi mentalitet za tako nešto mi 'oćemo da pipnemo prije nego kupimo, sve je to super ali bolje je otvoriti još jedan objekat na novoj lokaciji itd.
A onda Vlada kaže: Zatvaraj sve! A jbg Vlada ima moć, ima represivni aparat u svojim rukama i mi što ćemo, moramo da slušamo, katanac na vrata, međutim Vlada kaže: Može dostava!
Aha, sad više nije bitno ni koliko objekata imamo, ni koliko radnika u njima, ni kakve su nam nabavne cijene, ni koliko smo uložili u trening i obuku prodavaca, sad na pitanje što je najbitnije danas u trgovini odogovor glasi: Najbitnije je da si prisutan online.
Oni koji su to na vrijeme shvatili i koji su se prilagodili žestoko su profitirali iz ove krize, oni koji nisu ukapirali kakvo vrijeme dolazi (i bez krize, kriza je samo ubrzala proces) sada se vjerovatno hvataju za glavu.
Promjene su jedina konstanta kako neko pametno reče, one dolaze neminovno bili mi spremni na njih ili ne, zato moramo osluškivati svjetska tržišta, pratiti trendove. Imamo tu sreću u nesreći da kaskamo za razvijenim svijetom i onda možemo viđeti što je u razvijenom svijetu uspjelo a što ne i već provjerene varijante implementirati u naše sisteme, jer ko se na vrijeme ne prilagodi, nema ga.
„Ne opstaju najjači pripadnici jedne vrste, niti najinteligentniji, nego oni koji se najbolje prilagođavaju promjenama“. – ČarlsDarvin